Vaša trenutna lokacija: Poljinos / Proizvodi i usluge / Voćne sadnice / Trešnja / Podloge za trešnju

Jezik:

Podloge za trešnju

Kategorija: Trešnja | Datum objave: 28.09.2016.

Divlja Trešnja - vrapčara (Prunus avium)

Najviše je primjenjivana podloga za trešnju. Razvija stabla bujna rasta, lijepo oblikovane piramidalne krošnje. Raste na različitim tipovima tala, a dolazi u kontinentalnom i mediteranskom području. Stabla su dosta otporna prema niskim temperaturama, a zahtijevaju prilično svijetla, pa dolaze samo na dobro osvijetljenim perifernim dijelovima šuma ili u razrijeđenim šumskim sastojinama, a naročito na južnim ekspozicijama. Ova podloga razvija snažne, dobro razgranate korijenove mreže koje duboko prodiru u tlo, a rasprostire se dosta i u širinu. Sjeme za proizvodnju podloga treba uzeti s razvijenih, dobro rodnih i zdravih stabala, koja stoje pod kontrolom. Nazivamo ih matičnim stablima. Smatra se da su bolja matična stabla s glatkom i svijetlom korom debla i ona s izrazito piramidalnom krošnjom, jer se sunčane zrake od debla odbijaju pa ne dolazi do jačeg zagrijavanja, a potom u slučaju eventualnog naglog zahlađenja, pri čemu puca kora i nastupa smolotočina. Iskustva u korištenju podloga s takvih matičnih stabala to potvrđuju uvijek jer su divlje trešnje stranooplodne, a potomstvo nasljeđuje svojstva obaju roditelja. Bolje je uzeti sjeme od stabala čiji plodovi kasnije dozrijevaju. Takvo sjeme ima bolju klijavost.

Divlja trešnja je dobra podloga za sve sorte trešanja, jer ima s njima dobar kompatibilitet. Kompatibilitet između divlje trešnje i sorti višanja je zadovoljavajući. Prikladna je podloga za nešto malo teža tla u odnosu na sjemenjak rašeljke. Vrlo je osjetljiva na umornost tla ako se na njoj uzgajaju u voćnjaku trešnje poslije trešanja ili voćaka općenito. Osim toga treba istaći da je korijen ove podloge vrlo tolerantan na gljive Phytophthora spp. i Armillaria mellea, osjetljiv na Pseudomonas spp. i Verticillium, dok je osrednje osjetljiva prema raku korijena (Agrobacterium tumefaciens). Korijen je nadalje tolerantan na nematode Meloidogyne, a osjetljiv na Pratylenchus vulnus i Pratelynchus penetrans. Na njoj cijepljene sorte trešanja i višanja kasnije dolaze u produktivnu dob, a zatim redovito i obilno rađaju. Obavljena je selekcija tipova divlje trešnje pa su dobivene bolje podloge za pojedina proizvodna područja.

U Njemačkoj se upotrebljava tip Limbuške vrapčare. Iskustvo u Americi (Westwood, 1995) je pokazalo da su ove podloge lošije od sjemenjaka trešnje. Na ovoj se podlozi trešnje uz sve napore ne mogu uspješno uzgajati u gustom sklopu pa se preporučuje za uzgoj u sklopu od 250-300 stabala/ha.

Rašeljka (Prunus mahaleb)

Odavna se prakticira za podlogu pri uzgoju sorti trešanja i višanja. U prirodi dolazi na dobro dreniranim tlima. Najviše je ima u mediteranskom području. Rašeljka je vrlo polimorfna. U Njemačkoj je izdvojena samooplodna rašeljka. Najprikladniji su tipovi sa sitnijim listovima, jer je utvrđena korelacija između veličine lista i otpornosti korijena na asfi ksiju. Otporniji je korijen rašeljke sa sitnijim lišćem. Rašeljka razvija snažnu korijenovu mrežu s puno debelog skeletnog korijenja (Miljković, 1962). Korijenje rasprostire relativno plitko, ali je ono ipak otporno prema suši. I dok dobro podnosi sušu vrlo je osjetljiva prema suvišku vode u tlu, odnosno asfi ksiji korijena. U težim glinenim tlima gdje povremeno dolazi do stagnacije vode ili slabije prozračnosti, brzo uslijedi ugušenje korijena, koje potom brzo počinje trunuti pa se voćke suše. Stoga je rašeljka prikladna podloga samo za dobro drenirana tla lakšeg teksturnog sastava. Na njoj cijepljene sorte trešanja i višanja imaju slabiju bujnost nego na divljoj trešnji, a ranije dolaze u produktivnu dob. Osim toga ova podloga dobro podnosi i karbonatna tla. Inače su na rašeljki stabla nešto kraćeg vijeka nego na divljoj trešnji.

Treba istaći da je sjeme od rašeljke dobre klijavosti (80 - 90%). Korijen joj je tolerantan na Pseudomonas spp., srednje osjetljiv na Agrobacterium tumefaciens, a osjetljiv na Phytophthoru spp. Inače je tolerantna podloga na Coccomyces hiemalis. Prema nematodama je osrednje osjetljiv korijen i to na Meloidogyne spp. Pratylenchus vulnus i Pratylenchus penetrans.

U prvim godina, ovisno o genetskom podrijetlu sjemena, pokazuju sorte trešanja nešto veću bujnost nego na sjemenjaku, ali se ta bujnost osjetno smanjuje nakon 5-6. godine.Na rašeljki cvatnja je nešto ranija kao i vrijeme dozrijevanja plodova. Na ovoj podlozi može se postizati srednje gusti sklop od 300 - 400 sadnica /ha

MaxMa Delbard 60 Brokforest (Prunus mahaleb x Prunusavium)

Ova sorta je nastala križanjem između rašeljke i divlje trešnje.. U rasadniku je bujnost na početku slična onoj od Prunus mahaleb. Dobro se ukorjenjuje. Korjenova mreža je vrlo dobro razgranata, a rasprostire se dosta duboko. Ne razvija puno korijenovih izdanaka, katkada je bez izdanaka, a dobro učvršćuje stabla u tlu. Dobro se prilagođava različitim tlima, uključujući i nešto malo teža tla. Uspijeva i na karbonatnim tlima, jer je otporna prema fero-klorozi. Također se adaptira i na uvjete slabije opskrbe tla vlagom.

Korijen joj je osjetljiv prema raku Agrobacterium tumefaciens, a otporan, odnosno tolerantan na Pseudomonas. Otporna je prema gljivici Phytophthora spp. Podloga je osjetljiva prema nematodama Pratylenchus vulnus, a tolerantna na Meloidogyne i Pratylenchus penetrans. Ima dobar afinitet s velikim brojem sorata (Burlat, Van, Stark Hardy Giant, Napoleon).

Bujnost ovisi o sorti i plodnosti tla. Podloga utječe na jako razgranjavanje i stvaranje velike rodne površine u krošnji. Cvatnja i dozrijevanje plodova odvija se nešto malo sa zakašnjenjem u odnosu na iste sorte na podlozi Colt. Sorte cijepljene na ovoj podlozi kasnije prorode, no kasnije imaju dobar urod. Veličina plodova je na ovoj podlozi nešto malo manja. Podloga je zanimljiva zbog tog što na njoj trešnje rano ulaze u produktivnu dob, a obilno rode. Smatra se da je na njoj rodnost sorti trešanja bolja nego na drugim tradicionalnim podlogama, tj. na sjemenjacima Prunus avium i sjemenjacima Prunus mahaleb. Prikladna je kao podloga za uzgoj trešanja u srednje gustom sklopu sa 300 – 400 stabala/ha.

Gizela (Gisela)

Serija podloge Gizela nastala je u Njemačkoj. Ove podloge se razmnožavaju zelenim reznicama ili mikropropagacijom. Sorte cijepljenje na ovim podlogama dostižu 20 - 90% bujnosti u odnosu na divlju trešnju. Cijepljene sorte rano dolaze u rod, obično u drugoj ili trećoj godini nakon sadnje. Od većeg broja podloga serije Gizela, najviše je raširena Gizela 5, a značajna podloga je i Gizela 6.

Gizela 5

Ova podloga je posljednjih godina postala najpopularnija slabo bujna podloga za trešnju u svijetu. U Njemačkoj je to najkorištenija podloga sa udjelom od oko 50% u novim nasadima trešnje (Franken – Bembenek, 2005). Razmnožava se mikropropagacijom. Treba plodnija zemljišta te ne podnosi teška i glinovita zemljišta. Osjetljiva je na sušu te je obavezno navodnjavanje u područjima sa manje od 450mm padalina. Otporna je na zimske mrazeve te daje bolje rezultate u područjima sa prohladnom klimom ili na nešto većim nadmorskim visinama (Lugli i Basi, 2010). Ukorjenjavanje je osrednje pa se preporučuje korištenje armature, posebno na lakšim pjeskovitim tlima. Ima dobar afinitet sa većinom sorti trešnje. Pogodna je za gustu sadnju 800 – 1000 stabala/ha pa i više. Cijepljene sorte prorode u drugoj godini, a punu rodnost dosegnu u petoj godini. Zbog početne visoke rodnosti može doći do slabljenja vegetativnog potencijala. Uslijed manje lisne površine dolazi i do smanjenja krupnoće plodova. Da se to spriječi preporučuje se jača rezidba, navodnjavanje te prorijeđivanje cvijetova i plodova.

Gizela 6

Ova srednje bujna podloga se bolje adaptira na tlo od Gizele 5. Bolje podnosi sušu, uspjeva na manje plodnim tlima te podnosi teža i glinovita tla tako da nije pogodna za toplu klimu kao što je u mediteranskim zemljama (Lugli i Basi, 2010). Otporna je na rak korijena (Agrobacterium tumefaciens), a malo osjetljiva na kozičavost (Blumeriella jaapii). Poželjno je korištenje armature barem prvih par godina nakon sadnje. Sorte na ovoj podlozi rano dolaze u rod i dobro rađaju te imaju dobru krupnoću ploda. Pogodna je za sklop sadnje od 600 – 800 stabala/ha.