Početkom 20. stoljeća organiziran je prvi oplemenjivački rad na selekciji i dobivanju oplemenjenih sorata kukuruza na velikim gospodarstvima Kraljevine Hrvatske i Slavonije. Nakon Prvog svjetskog rata započeo je rad Selekcijske stanice na Belju (Brestovac) u kojoj su radili poznati selekcioneri Ferlinc, Petriček i Habeković. Rad na oplemenjivanju kukuruza na Poljoprivrednoj oglednoj i kontrolnoj stanici u Osijeku (prethodnici Poljoprivrednog instituta Osijek) počeo je dolaskom M. Korića, koji je svojim radom na selekciji pšenice i kukuruza dao pečat rada na proizvodnji i oplemenjivanju tih najvažnijih žitarica u Osijeku prije Drugog svjetskog rata. Radom ovih zaslužnih stručnjaka nastao je niz domaćih i oplemenjenih sorata zubana (Vukovarski, Beljski, Šidski, Rumski i drugi), koji su se sijali sve do polovice 20. stoljeća kada su se počeli sijati prvo uvezeni američki, a zatim i domaći križanci.

Odjel za oplemenjivanje i genetiku kukuruza (tada Odjel za selekciju i sjemenarstvo kukuruza) svoj je uspon ostvario sredinom 60-ih godina 20. stoljeća uvođenjem i promocijom dobro adaptiranih jednostrukih linijskih hibrida. 80-ih godina dolazi značajnijeg širenja ovog tipa hibrida u proizvodnji na obiteljskim gospodarstvima, a Institut ostvaruje svoje mjesto na tržištu hibridnog sjemena proizvodnjom visoko prinosnih hibrida otpornih na najznačajnije bolesti i štetnike kukuruza u RH. Linijski materijal stvoren tijekom osamdesetih godina i danas predstavlja genetsku osnovu dijela germplazme korištene u modernim hibridnim kombinacijama.

Oplemenjivački proces stvaranja hibrida prati znanstvenu metodologiju i zahtijeva dugi vremenski period za ostvarenje prvih rezultata.U procesu stvaranja hibrida sudjeluju timovi znanstvenika (oplemenjivača), koristeći pri tome najnovija svjetska dostignuća agronomske struke, posebno genetike i oplemenjivenja bilja. Od 1958. godine na čelu oplemenjivačkog rada na kukuruzu bio je dr. sc. Ljubo Radić, kao predstojnik tadašnjeg Odjela za selekciju i sjemenarstvo kukuruza. Nakon dr. sc. Radića, oplemenjivanje kukuruza na Institutu vodi dr. sc. Nedeljko Vekić u razdoblju 1983.-1992. Od tada do današnjeg dana Odjel za oplemenjivanje i genetiku kukuruza vodi dr. sc. Ivan Brkić. Na programu oplemenjivanja kukuruza radili su Ivan Sikora i Stipe Vujević. Danas su u program oplememenjivanja kukuruza uključeni: I. Brkić, A. Jambrović, D. Šimić, T. Ledenčan, A. Brkić, J. Brkić, M. Mazur i V. Galić.

Oplemenjivači kukuruza na Poljoprivrednom institutu Osijek predanim radom povećavaju prosječne prinose komercijalnih i eksperimentalnih hibrida. Temelj takvog napretka predstavlja konstantna modernizacija germplazme, tehnika i tehnologija korištenih u oplemenjivačkom procesu, te kontinuirano usavršavanje oplemenjivača u znanstvenim područjima populacijske i kvantitativne genetike i oplemenjivanja bilja, te molekularne biologije (genetski biljezi) u zemlji i inozemstvu. Rad oplemenjivača usmjeren je na iznalaženje linijskih kombinacija visoke adaptibilnosti ponajviše za uzgojno područje Slavonije i Baranje (FAO 100-700).

Znanstvenici Odjela voditelji su jednog i sudionici većeg broja znanstveno-istraživačkih projekata, a uključeni su i u niz zajedničkih znanstvenih ili tehničkih projekata s partnerima u Slovačkoj, Kini, Turskoj, Kanadi i Albaniji. Većina priznatih hibrida nalazi se u širokoj proizvodnji, a najveća zastupljenost (preko 50%) je u Istočnoj Slavoniji i Baranji. Najzastupljeniji hibridi su Drava 404, OS 398, OS 378, OS 2983, OSSK 403, OS 515, OS 552, Velimir te novi priznati hibridi OS4014, OS4015 i Kulak. Na Odjelu postoje oplemenjivački programi stvaranja kokičara i šećeraca, a na tržištu su rašireni hibridi OS255 su i OS 504 p.c.

Financijska sredstva ostvarena na tržištu sjemena kontinuirano se ulažu u nove znanstvene projekte i usavršavanje mladih znanstvenika.

Tijekom rada na oplemenjivanju kukuruza pojedini znanstvenici Odjela dobili su brojna znanstvena i stručna priznanja.